Brother Iz Quotes

We've searched our database for all the quotes and captions related to Brother Iz. Here they are! All 7 of them:

Drag mi je poneki čovjek kojeg gdjekad, zamisli, i ne znaš zašto voliš, drag mi je poneki ljudski pothvat u koji si već odavno prestao vjerovati, a ipak ga iz navike od srca cijeniš.
Fyodor Dostoevsky (The Brothers Karamazov)
Umreti, to, naravno, znači izgubiti vreme i otići iz njega, ali to ujedno znači steći večnost i trajnu sadašnjost, a to znači pravi život. Jer suština života je sadašnjost i njegova tajna predočava se samo na mitski način, u vremenskim formama prošlosti i budućnosti. Ni lepota nikad nije savršena, te baš zbog toga i podstiče sujetu. Kome je mnogo dato, tome može mnogo i da uzme. Ako me Gospod učini bogatim, on može i da me pretvori u zemni prah i da me učini siromahom poput nekog pogorelca; jer njegova ćud je silna i mi nismo u stanju da spoznamo puteve njegove pravednosti. Gledao sam gore, to zacelo stoji! Posmatrao sam kako svetlost zrači, kako veličanstveno promiče, i moje su se ognjenim sunčevim strelama pozleđene oči krepile na blagom sjaju noćne zvezde. Ja može svako da kaže, ali ko to kaže, to je bitno. SETI SE MENE KAD BUDEŠ DOSPEO U SVOJE CARSTVO. Čovek mora da vodi računa čime će se ukrasiti, mora da pripazi da se ne odluči za ono što mu ne pristaje. Videti ne znači imati. Ali videti znači hteti imati. Ili je život opsena, ili je lepota opsena. Nećeš oboje naći sjedinjeno u stvarnosti.
Thomas Mann (Joseph and His Brothers)
A ako patnje djece samo popunjavaju onu količinu patnje koja je bila potrebna da se otkupi istina, onda unaprijed tvrdim da sva istina ne vrijedi toga...Ja ne želim harmoniju, ne želim je iz ljubavi prema čovječanstvu. Radije ću ostati sa svojim neosvećenim patnjama. Radije ću ostati na svojoj neosvećenoj patnji i na svom neiskaljenom ogorčenju, makar i ne bio u pravu. Pa i previsoku su cijenu odredili toj harmoniji, nije za naš džep tolika ulaznica. I zato hitam da vratim svoju ulaznicu. Ako sam pošten čovjek, dužan sam je što prije vratiti. To upravo i činim. Nije da ja Boga ne priznajem, Aljoša, nego mu samo najponiznije vraćam ulaznicu.
Fyodor Dostoevsky (The Brothers Karamazov)
Što će mi takva osveta,što će mi pakao za mučitelje,što tu pakao može popraviti kad je dijete već nastradalo?I kakva je to harmonija ako postoji pakao:ja želim oprostiti i želim sve zagrliti,ja neću da ljudi i dalje pate.A ako patnje djece samo popunjavaju onu količinu patnje koja je potrebna da se otkupi istina,onda unaprijed tvrdim da sva istina ne vrijedi toga.Na kraju krajeva,ja ne želim da se majka grli s krvnikom koji joj je dao rastrgati sina! Postoji li na cijelom svijetu biće koje bi moglo i imalo pravo oprostiti?Ja ne želim harmoniju,ne želim je iz ljubavi prema čovječanstvu.Radije ću ostati sa svojim neosvećenim patnjama.Radije ću ostati na svojoj neosvećenoj patnji i na svom neiskaljenom ogorčenju,makar i ne bio u pravu.Pa i previsoku su cijenu odredili toj harmoniji,nije za naš džep tolika ulaznina.I zato hitam da vratim svoju ulaznicu.Ako sam pošten čovjek,dužan sam je što prije vratiti.To upravo i činim.Nije da ja Boga ne priznajem,Aljoša,nego mu samo najponiznije vraćam ulaznicu.
Fyodor Dostoevsky (The Brothers Karamazov)
We all changed into our pajamas, and Taylor and Anika presented me with a wedding gift--a lacy white babydoll nightie with matching panties. “For the wedding night,” Taylor said meaningfully. “Uh, yeah, I got that,” I said, holding up the underwear. I hoped I wasn’t blushing too red. “Thanks, guys.” “Do you have any questions for us?” Taylor asked, perching on my bed. “Taylor! I, like, live in the world. I’m not an idiot.” “I’m just saying…” She paused. “You probably won’t like it that much the first couple of times. I mean, I’m super tiny, which means I’m really little down there, so it hurt a lot. It might not hurt as bad for you. Tell her, Anika.” Anika rolled her eyes. “It didn’t hurt me at all, Iz.” “Well, you probably have a large vagina,” Taylor said. Anika thumped Taylor on the head with a pillow, and we all started giggling and couldn’t stop. Then I said, “Wait, exactly how bad did it hurt, Tay? Did it hurt the way a punch in the stomach hurts?” “Who’s ever punched you in the stomach?” Anika asked me. “I have an older brother,” I reminded her. “It’s a different kind of pain,” Taylor said. “Did it hurt worse than period cramps?” “Yes. But I would say it’s more comparable to getting a shot of Novocain in your gums.” “Great, now she’s comparing losing your virginity to getting a cavity filled,” Anika said, getting up. “Iz, quit listening to her. I promise you it’s more fun than going to the dentist. It would be one thing if you were both virgins, but Jeremiah knows what’s up. He’ll take care of you.” Taylor collapsed into another fit of giggles. “He’ll take care of her!
Jenny Han (We'll Always Have Summer (Summer #3))
Mr. Diamant shook his head. “Di velt iz sheyn nor di mentshn makhn zi mies,” he said. “The world is beautiful, but people make it ugly.” It was a long time before I realized that the Diamant brothers had not run because President Mościcki told them to. They’d run because they were Jews.
Sharon Cameron (The Light in Hidden Places)
It’s a book. Iz would give me a book. I trace the aged leather, the letters pressed into the weathered cover. Montage of a Dream Deferred by Langston Hughes. I flip open the front cover, and my blood stands still in my veins when I note the date—1951—and the famous poet’s autograph. A signed first edition. I turn to the spot slotted by an index card, a crisp contrast to the worn, fragile pages. The poem is “Harlem,” and the familiar refrain asking what happens to a dream deferred stings tears in my eyes. I can’t ever read this poem without remembering the day my cousin died in the front yard. There are some moments in life that will always haunt us, no matter how many joys follow, and that day is one of those. I’ll never forget reciting this poem in my bedroom closet to keep Jade calm while one of her brothers shot the other. Iz couldn’t know its personal significance to me, but as I read the card, I understand why he chose it. GRIP, Our brothers live so long with dreams deferred, they forget how to imagine another life. For many of them, all they know is frustration, then rage, and for too many, the violence of finally exploding. You symbolize hope, and I know you take that responsibility seriously. I hope you know I believe that, and that nothing I’ve said led you to think otherwise. Bristol’s right—our biases are our weaknesses. Few are as patient as she is to give people time to become wiser. Thank her for me, for giving me time and for encouraging you to work with me. Together, I think we will restore the dreams of many. Merry Christmas, Iz
Kennedy Ryan (Grip Trilogy Box Set (Grip, #0.5-2))